Nove norme iz 2015. godine prepoznaju upravljanje rizicima kao jedan od ključnih elemenata sustavnog upravljanja poslovanjem, ne samo putem pokretanja preventivnih radnji, već kao aktivnosti proaktivno integrirane u sustav.
Kako će se pristupiti procjeni rizika prije svega ovisi o kontekstu u kojem se posluje.
Vanjski i unutarnji čimbenici o kojima ovisi poslovanje i postizanje planiranih rezultata predstavljaju podlogu za definiranje konteksta i rizika o kojima ovisi ispunjenje željenih poslovnih rezultata. Upravljanje temeljeno na rizicima, podrazumijeva da su preventivne aktivnosti koje iz njega proizlaze ugrađene u strateške i operativne planove poslovanja.
Takvim se pristupom osigurava provođenje trajnih poboljšanja i sustavnog unaprjeđenja kulture organizacije, što predstavlja održivost poslovanja.
Norme ne zahtijevaju formalno provođenje upravljanja rizicima, no traže primjenu razmišljanja temeljenog na rizicima pri svakom donošenju ključnih odluka. Od izgradnje sustava, preko praćenja uspješnosti procesa i pojedinaca koji u njemu djeluju.
Glavne prednosti:
■ Lakša implementacija novih normi
■ Lakše integriranje različitih sustava upravljanja
■ Povećana vrijednost za korisnike
ISO 9001:2015
Novi su zahtjevi za sustavno određivanje i praćenje poslovnog konteksta (vanjskih i unutarnjih čimbenika) (Ref. 4.1), te potreba i očekivanja zainteresiranih strana (Ref. 4.2). Služe tome da se prepoznaju i razumiju čimbenici koji (potencijalno) utječu na sposobnost sustava da ostvari željene rezultate:
⦁ Upravljanje rizicima i prilikama (Ref. 6.1) za određivanje, razmatranje i, gdje je potrebno, djelovanje u odnosu na rizike ili prilike koje mogu imati utjecaj (pozitivan ili negativan) na sposobnost sustava da ostvari željene rezultate ili pak na zadovoljstvo Kupaca
⦁ Pojačan naglasak na “Vodstvu” i predanosti uprave (Ref. 5.1), uključujući i aktivno uključivanje te preuzimanje odgovornosti za učinkovitost sustava upravljanja (Ref. 5.1.1)
⦁ Veći fokus na ciljevima i pokretačima poboljšanja (6.2); procjena učinka (9.1)
⦁ Veći naglasak na kontroli planiranih promjena i pregledu posljedica neplaniranih promjena (8.1)
⦁ Prošireni zahtjevi u području Komunikacije (7.4): uključuje i vanjsku komunikaciju uz veći naglasak na mehanizme komunikacije, uključujući i određivanje što, kada i kako komunicirati. (pogledajte i izdvojene promjene u 14001)
⦁ Nema jasnog zahtjeva za postojanje priručnika kvalitete/okoliša kao niti za obavezne dokumentirane postupke (kako je to bilo u ISO 9001:2008), no još uvijek se zahtijeva postojanje dokumentirane informacije
⦁ ne uključuje poseban zahtjev ili pozivanje na izraz ˝preventivne radnje˝. No, koncept preventivnih radnji ugrađen je u sadržaju različitih točki novih normi (npr. u 6.1)
⦁ “Dokumentirana informacija” sada je termin koji se koristi kao zamjena za termine ˝zapis˝ i ˝dokument˝
⦁ Termin “predstavnik uprave” više se ne koristi, no još uvijek su jasno navedene odgovornosti te funkcije
⦁ Nove norme usklađene su sa PDCA konceptom (PLAN-DO-CHECK-AKT)
⦁ Procesni pristup još uvijek je važan koncept - s proširenim izričitim zahtjevima (Ref. 4.4)
⦁ Više je pažnje posvećeno kontroli procesa, proizvoda i usluga prepuštenih dobavljačima (zahtjevi nabave i procesa prepuštenih dobavljačima ne razlikuju se, već je sve u ovisnosti o rizicima i potrebnoj kontroli (Ref. 8.4)
⦁ Veći fokus na određivanju aktivnosti nakon isporuke (također temeljeno na rizicima vezanim uz proizvode i dr.) (Ref. 8.5.5)
⦁ Prošireni zahtjevi u području planiranja potrebnih promjena u sustavu upravljanja (Ref. 6.3) i za pregled i kontrolu neplaniranih operativnih promjena (Ref. 8.5.6)
⦁ Uključen novi zahtjev ˝Organizacijsko znanje˝ (Ref. 7.1.6) koji pokriva ˝stratešku˝ potrebu za znanjem
⦁ “Razmišljanje na bazi rizika” kao temelj sustava upravljanja ugrađeno je u cijelu normu
⦁ Vezano uz opseg i isključenja (Ref. 4.3): Svi zahtjevi unutar opsega trebaju biti primijenjeni, a ukoliko neki nije primjenjiv to treba biti objašnjeno u samom opsegu. (ne odnosi se samo na točku 7 kao u verziji 2008)
ISO 14001:2015
Širi pogled na okoliš, uključuje:
⦁ Veći naglasak na životni ciklus, primjeri:
1. Uzimanje u obzir aspekata okoliša vezanih uz perspektivu životnog ciklusa proizvoda (6.1.2) kao dijela procesa procjene aspekata, uključujući i one koji se odnose na upotrebu proizvoda i odlaganje po završetku upotrebe
2. Određivanje zahtjeva za okoliš vezanih uz nabavu proizvoda i usluga (8.1 a)
3. Uspostava kontrola za osiguranje da su zahtjevi uzeti u obzir u fazi dizajniranja proizvoda /usluge (8.1 b)
⦁ Fokus na zaštiti okoliša, a ne samo prevenciji od zagađenja (5.2)
⦁ Određeniji zahtjevi vezani uz procjenu učinaka (9.1.1), uključuju:
⦁ Što, gdje i kako pratiti i mjeriti (vezano uz npr. značajne aspekte, obavezna usklađenja, oprativne kontrole) te kada i kako analizirati i procjenjivati rezultate
⦁ Određivanje kriterija prema kojima se procjenjuje okolišni učinak, korištenjem odgovarajućih pokazatelja
⦁ Potreba za dokumentiranom informacijom (dokaz o praćenjima, mjerenjima, analizama i procjenama)
⦁ Željeni rezultat djelovanja sustava upravljanja okolišem (EMS) je poboljšanje okolišnog učinka i nije ograničen samo na poboljšanje sustava upravljanja (vidljivo npr. u točkama 1 i 4.4)
⦁ Vezano uz pripremljenost za izvanredne situacije (8.2): izričit je zahtjev “poduzimati akcije za sprječavanje izvanrednih situacija i neželjenih događaja” (preventivne mjere)
⦁ Komunikacija (7.4.1-7.4.3):
⦁ Informacije koje se prenose biti će usklađene s informacijama dobivenim kroz sustav upravljanja okolišem (7.4.1) (kvaliteta i usklađenost informacija)
⦁ Omogućavanje jednostavnog komuniciranja o potrebnim poboljšanjima od strane zaposlenika ili iz vanjskih izvora 7.4.2 b)
BS OHSAS 18001:2007 postaje ISO 45001
Neki od ključnih zahtjeva i promjena u odnosu na BS OHSAS 18001:
⦁ Sustavno određivanje vanjskih i unutarnjih čimbenika te potreba i očekivanja radnika i drugih zainteresiranih strana. Svrha je toga postići razumijevanje čimbenika koji utječu na sustav upravljanja
⦁ Vodstvo i uključenost radnika, s posebnim naglaskom na sudjelovanju i procesima savjetovanja
⦁ Razmišljanje temeljeno na rizicima kao temelj za sustav upravljanja. Veća usmjerenost na ciljeve kao pokretače poboljšanja, te na planove za postizanje ciljeva
⦁ Prošireni zahtjevi vezani za unutarnju i vanjsku komunikaciju, uključujući potrebu da se odredi što, kada i kako je potrebno informirati i komunicirati
⦁ Veći naglasak na kontroli promjena i nabave, ugovaranja i podugovaranja
⦁ Određeniji zahtjevi vezani za procjenu djelovanja i učinaka
⦁ Dijelovi zahtjeva vezani uz spremnost za hitne situacije
⦁ Novi zahtjevi vezani uz kontinuirano poboljšanje
